euro

Hrvatskoj stiže prvih 800 milijuna eura od ukupno 6,3 milijarde koje su nam na raspolaganju za plan 76 reformi i 146 projekata. Prvih 819 milijuna eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije krajem ovog mjeseca ili početkom listopada sjest će na račun hrvatskoj državnog proračuna. Tu svotu država će podijeliti na pet velikih projkata koji su već u visokoj fazi dovršetka projektne dokumentacije i koji mogu relativno brzo započeti ili su neki od njih već započeli.

Kako doznaje Jutarnji list, radi se ponajprije o projektu “Istraživanje, razvoj i proizvodnja vozila nove mobilnosti i prateće infrastrukture” na temelju kojeg je Mati Rimcu odobreno gotovo 1,5 milijardi kuna. Prema NPOO-u, projekt bi se trebao razvijati do ožujka 2026. Rimac planira razviti novi ekosustav urbane mobilnosti integriran s javnim gradskim prijevozom u Zagrebu, i to razvijanjem električnog vozila pete razine autonomije koje je sposobno voziti bez vozača.

Ukupna investicija procjenjuje se na više od 3,4 milijarde kuna, projekt je trenutačno u fazi razvoja autonomnog vozila, dovršen je i prototip, a serijska proizvodnja flote od 700 vozila koja bi mogla zamijeniti velik broj taksija, a koja će se financirati sredstvima tvrtke, planira se od 2024. Razvoj i gradnja infrastrukture planira se za sljedeću godinu, a sve bi bilo spremno za testiranje 2023. Integracija s multimodalnim terminalom u Zagrebu planira se za 2024. godinu.

Drugi veliki projekti

Drugi projekt koji je spreman za financiraje iz spomenutog avansa je gradnja vodoopskrbne mreže, od toga 3 milijarde kuna otpada na kanalizaciju, a milijardu kuna na vodoopsrkbu.

Velik novac država planira uložiti i u projekt dekarbonizacije zgrada, ukupno malo manje od 6 milijardi kuna, a od toga je za realizaciju najspremniji dio oko energetske obnove zgrada vrijedan milijardu kuna. Najveći dio novca, gotovo 4,5 milijardi kuna, trebao bi otići na energetsku obnovu zgrada nakon potresa, ali budući da znamo kako obnova napreduje, ne treba očekivati da će se to početi realizirati tako brzo.

Spreman je i projekt “Digitalna tranzicija društva i gospodarstva”, vrijedan 3 milijarde kuna, a za financiranje je spreman dio oko razvoja širokopojasne 5G mreže.

Kao peti veliki projekt spominje se i obnova, gradnja i opremanje vrtića i škola, čija je ukupna vrijednost malo više od 4 milijarde kuna, a od čega 1,6 milijardi kuna otpada na vrtiće i oni se već grade, za osnovne škole, s ciljem uvođenja jednosmjenske i cjelodnevne nastave, 2,3 milijarde kuna i za srednje škole malo manje od 600 milijuna kuna. Iduće godine, pojašnjava nam posebni savjetnik premijera za gospodarstvo Zvonimir Savić, trebali bi biti dostupni i financijski instrumenti za poduzetnike vrijedni 5,5 milijardi kuna.

“Treba neko vrijeme da se ti modeli osmisle, a nismo mogli ništa planirati dok nam nije odobren Plan. To će sada ići relativno brzo kada HBOR i Hamag razrade modele, očekujem da će iduće godine biti dostupni”, kaže Savić.

Daljnje isplate

Podsjećamo, Hrvatskoj je ukupno na raspolaganju 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava kroz Plan koji obuhvaća 76 reformi i 146 projekata koje je RH dužna provesti do kraja kolovoza 2026. To predstavlja 12 posto hrvatskog BDP-a, a do sredine 2023. trebali bismo povući gotovo polovicu ukupne omotnice.

Nakon avansa, slijedi povlačenje sredstava na proljeće iduće godine, za što RH mora ispuniti 34 indikatora, a isplate onda idu dvaput godišnje. Indikatori su zakonski, reformski, ili natječaji ili ugovori za projekte, strategije…

Foto: Pixabay

Izvor: N1


KOMENTARI:
(Da bi ste mogli komentirati morate biti prijavljeni na Facebook.)

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij