oranice

Udio stranaca među kupcima nekretnina 2010. bio je 14 posto, a 2020. svaki je četvrti bio stranac, piše današnji Večernji list, navodeći da Slavonija čeka srpanj 2023. kad istječe zabrana prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima.

Posljednjih deset godina u Hrvatskoj je prodano 314 tisuća stambenih nekretnina, a godišnje se broj prodanih stanova i apartmana kretao od 23 tisuće u prošloj godini, što je bio najniži broj, do gotovo 40 tisuća u 2010. godini.

Stranci imaju sve važniju ulogu na tržištu te su u deset godina kupili 60 tisuća stanova ili apartmana. I dok je 2010. udio stranaca među kupcima bio 14 posto, prošle je godine svaki četvrti kupac apartmana ili stanova bio stranac.

Stranci su lani tako kupili četiri od deset prodanih nekretnina u Istarskoj županiji, tri od deset u Primorskoj-goranskoj, svaku četvrtu u Zadarskoj županiji, svaku petu od Dubrovnika do šibenskog područja i 16 posto u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje je udio stranaca među kupcima na Jadranu bio najniži. U Međimurju i Varaždinskoj županiji udio stranaca kreće se oko dva posto, a drugdje u kontinentalnom dijelu je zanemariv.

Slavonija se priprema za razdoblje kad će i njih salijetati strani kupci, ali ne zbog stanova, nego zbog zemljišta jer u srpnju 2023. godine istječe desetogodišnje prijelazno razdoblje zabrane prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima.

Lani je u Hrvatskoj prodano oko 34 tisuće poljoprivrednih parcela za nešto manje od 1,5 milijardi kuna, a srednja cijena hektara poljoprivrednog zemljišta kretala se oko 25 tisuća kuna, odnosno oko 3300 eura. U godini dana povećanje je bilo oko 14 posto, no slično kao i kod nekretnina cijene poljoprivrednog zemljišta u zaleđu Jadrana ne mogu se usporediti s onima na kontinentu.

Gleda li se prosjek, hektar poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj gotovo je šest puta jeftiniji nego u susjednoj Sloveniji, a 13 puta jeftiniji nego u Italiji. U Mađarskoj je hektar obradive zemlje oko 4700 eura, u Rumunjskoj oko 5000 eura.

"Krupnije i kvalitetnije parcele već su raspodijeljene, stranci su i do sada mogli kupovati zemljište preko tvrtki", kaže Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta. Tkogod kupi zemljišta u Slavoniji, a ne čini to zbog špekulativnih razloga već se želi baviti poljoprivrednom proizvodnjom, suočit će se s velikim problemom gdje će naći radnike.

"Mi nemamo dovoljno ljudi ni da se jabuke poberu", kaže Lovrinčević koji ističe da su mnogi postali eksperti za sustave potpora te da se prilagođavaju uvjetima iz natječaja kako bi uložili što manje, a izvukli veće iznose potpora bez znatnog povećanja proizvodnje, donosi Večernji list.


KOMENTARI:
(Da bi ste mogli komentirati morate biti prijavljeni na Facebook.)

Izdvojeno

 
 
 

RAZVRSTAVANJE OTPADA
Razvrstavanjem do nižih računa i čistih Kaštela
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij
PRIKUPLJANJE SVIH VRSTA OTPADA U 2022.
Način prikupljanja miješanog, biorazgradivog i reciklabilnog otpada