PREDAVANJE O KAŠTELANSKIM KAŠTELIMA
Priča o kaštelanskim dvorcima, utvrdama i kulama, koje je u utorak navečer ispričao arheolog i povjesničar Ivan Alduk, pročelnik Konzervatorskog odjela u Imotskom, zainteresirala je Kaštelane i goste, koji su ispunili izložbeni prostor dvorca Vitturi u Kaštel Lukšiću.

Alduk je ovom prigodom govorio općenito o nastanku kaštelanskih kaštela i kula, njih dvadesetak, ali se posebno osvrnuo i na neke od najvažnijih kaštelanskih utvrda.

-Kaštela su bila podijeljena između trogirskih i splitskih plemića, a granica je bila otprilike ondje gdje je danas granica Kaštel Lukšića i Kaštel Kambelovca. Trogirski plemići svoje su posjede imali sve od Divulja, a to područje nazivalo se Velo polje, dok su splitski plemići svoje posjede imali na području Dilata. Kako bi svoje posjede obranili od polunomadskih stanovnika iz zaleđa, a potom i Turaka plemići su tijekom 15. i 16. stoljeća na ovom području započeli s izgradnjom brojnih utvrda – kazao je Alduk i naveo cijeli niz činjenica kako su se i gdje gradile te tko su bili graditelji kaštelanskih utvrda.

Kako je naglasio, i danas je vidljivo da se na dijelu koji je pripadao splitskim plemićima i kleru, gradilo kaotično, dok je na području trogirskog Velog polja gradnja bila organiziranija.
Potom je Alduk predstavio i pojedinačne kaštele i kule, poput sućuračkog kaštilca, koji nosi ime Nadbiskupski kaštel, kule na Glavici i gomiličkog Kaštilca ili kako ga neki nazivaju, Opatičkog kaštela te kaštela obitelji Butković unutar tog zdanja. Posebna zanimljivost bila je i priča o kaštelima i kulama u Kaštel Kambelovcu, gdje osim kule Cambi, odnosno kaštela Jerolima i Antona Cambija, koja je danas najpoznatija, postoje Velika i Mala Piškera, Kumbatove kule Frane Cambija te kaštel Lippeo Petra Cambija.
Dvorci u Kaštel Lukšiću su među najpoznatijim kaštelanskim dvorcima, a radi se o kaštelu obitelji Vitturi te kaštelu obitelji Rušinić, koji se vežu uz legendu o mladim ljubavnicima, Miljenku i Dobrili.
Kao jedan od najljepših kaštelanskih kaštela, Alduk je naveo kaštel Čipiko u Kaštel Starom te se u svom predavanju zadržao na životu Koriolana Čipikai uvjetima života te okolnostima u kojima se kaštel gradio, a potom i obnavljao nakon požara.
Na predavanju se čulo i o kuli obitelji Celio-Cega u Kaštel Starom, a i kaštelu Čipiko, kojeg je u Kaštel Novom sagradio Koriolanov nećak Petar Čipiko te kaštelu Rotondo, obitelji Stafileo u Kaštel Štafiliću.
U Kaštel Štafiliću postoji i kula koju je podigla obitelj Ferro, a jedna od najspecifičnijih kula je i kula obitelji Lodi na području Nehaja.
Dio svog predavanja Alduk je posvetio funkcionalnosti izgrađenih kaštela i kula, kao i naseljavanju stanovnika s obronaka Kozjaka uokolo kaštela te stvaranju naselja, koja i danas čine centre kaštelanskih mjesta.

Ovo zanimljivo predavanje organizirali su Muzej grada Kaštela i Turistička zajednica, a održano je u sklopu drugog tjedna ovogodišnjeg Kreativnog proljeća, koji za temu ima kaštelansku baštinu. Predavanje je otvorio ravnatelj Muzeja grada Kaštela, Ivan Šuta, a nazočio mu je i gradonačelnik Kaštela, Denis Ivanović sa suradnicima, kao i direktorica Tuističke zajednice, Nada Maršić.

Foto: Ivana Topić (PGK)


KOMENTARI: