ODRŽANO PREDSTAVLJANJE KNJIGE „TROGIRSKI VOJVODA“
U dvorcu Vitturi u srijedu je predstavljena knjiga „Trogirski vojvoda“  ruskog autora Dmitrija Vasiljeviča Averkijeva, koju je preveo akademik Luko Paljetak. Riječ je o ruskoj drami u pet činova, koja se temelji na legendi o Miljenku i Dobrili, a napisana je 1881. godine. Predstavljanje knjige je održano u sklopu Kreativnog proljeća u organizaciji Gradske knjižnice Kaštela. U glazbenom dijelu programa nastupio je prof. Darko Matičević te  kazivanjem odlomka iz knjige, polaznici KUD-a “Karol Wojtyla”, Luka Pelivan i Ela Elez.

O trogirskim zaručnicima Miljenku i Dobrili na ruskom, opširno je govorio akademik Luko Paljetak. Istaknuo je kako je ruski pisac Averkijev, koji nikad nije bio u Hrvatskoj, niti u Trogiru, a ni u Kaštelima poticaj za pisanje svoje drame, „Trogirski vojvoda“ najvjerotanije dobio od Matije Bana, diplomatskog špijuna koji je svoju službu obavljao za srpski kraljevski dvor. Naime, Ban je napisao tragediju Miljenko i Dobrila 1850. godine, a u njegovoj priči se spominje i sluga Petko, kojeg nitko u svojim napisanim predajama ne spominje osim Averkijeva. Naglasak u ruskoj verziji nesretnih ljubavnika je na Dobrilinog oca, više nego na same ljubavnike.

Za razliku od Kažotićeve, Averkijeva Dobrila se zove Zorica koja je sa svojim zaručnikom Miljenkom bježala po okolnom brdu, odnosno Kozjaku, gdje je njena najveća ljubav i ubijena. Za razliku od Kažotićeve verzije, gdje Miljenko biva ubijen na mostu dvorca Vitturi u Lukšiću.

-Što je tu istinito, danas je teško ustanoviti. Narodna predaja o tom događaju potpuno se izgubila, jer je narod prihvatio događaje iz romana kao istinite, pa je roman potpuno potisnuo narodnu tradiciju – kazao je akademik Paljetak.

-Ni u genealoškom stablu roda Michieli-Vitturi, ne mogu se naći podaci o bilo kojoj ženskoj osobi koja bi podsjećala na Dobrilu. Izvjesnu sumnju može izazvati zabilješka da tadašnji vlasnik kaštela Nikola Michieli-Vitturi nije u prvom braku imao muške djece. Dakle ostala je mogućnost da je imao žensku djecu, iako se ni ona u rodoslovlju ne spominju – istaknula je dr. Radić pričavši detaljno o porodičnom stablu obiju obitelji i o njihovom utjecaju u to vrijeme. Ujedno je zahvalila akademiku Paljetku na izvrsnom prijevodu.

-Za nadati se da će ovaj prijevod akademika Luke Paljetka saživjeti na daskama kazališta, bilo da ga izvode amaterska kazališna društva poput današnjeg trogirskog ili kaštelanskog ili pak profesionalci splitskog i ostalih kazališta – zaključila je dr. Radić.

Svoj obol makiranju najpoznatije kaštelanske legende o tragičnoj ljubavi predstavljanjem knjige Trogirski Vojvoda željela je dati i Gradska knjižnica Kaštela.

-Već je poznato kako grad Kaštela posljednjih godina želi najprepoznatljiviju kaštelansku legendu o Miljenku i Dobrili učiniti poznatom u cijeloj Hrvatskoj, ali i izvan granica Lijepe naše. Kako bi smo i mi dali obol, organizirali smo predstavljanje tragedije u pet činova ruskog dramatičara Vasiljeviča Averkijeva  „Trogirski Vojvoda“ koju je s ruskog preveo Luko Paljetak – kazala je ravnateljica GKK, Renata Dobrić.

Foto: Ivana Topić


KOMENTARI: