hren
 

Pjevačko društvo Bijaćka vila, kada je utemeljeno davne 1903. godine u Kaštel Novom, radilo se o muškom pjevačko – tamburaškom zboru pod ravnanjem mjesnog kapelnika Ivana Berketa. Djelovali su s velikim uspjehom do 1925. godine kada im je zbog hrvatskih obilježja zabranjen rad, ali su se njezini pjevači uključili u nekoliko donjokaštelanskih zborova, pa je tradicija nastavljena unatoč nestanku imena.

Bijaćka vila je prošla sličan razvojni put poput mnogih drugih pjevačkih društava u Hrvatskoj. Bilo je jako puno čimbenika koji su utjecali na povijest društva, od socio-demografskih faktora i političkih strujanja pa do uvjeta i tempa života koji se redovno odražavaju i na kulturni amaterizam, bilo pozitivno bilo negativno. Tako primjerice danas zborove karakterizira manji broj članova, ali viša razina izvedbe.Bitno je napomenuti da od osnutka zbora 1903. pa sve do danas u zboru pjevaju unuci i praunuci osnivača zbora. Tradicija pjevanja u Vili se prenosi s koljena na koljeno

- Od obnove 1991. na čelu s profesorom Vladanom Vuletinom zbor djeluje u mješovitom sastavu. Odlikovao se velikom brojnošću, i a zvuk zbora bio je prepoznatljiv po kompaktnosti i snazi. Zbor je tada, osobito ponesen probuđenim domoljubnim zanosom, sudjelovao na smotrama, ostvario suradnju s mnogim zborovima (Obrtničko glazbeno društvo Varaždin, Župni zbor župe Gospe od sedam žalosti, Mrkopalj) i opernim pjevačima (Lidija Horvat Dunjko, Cintya Hansel Bakić, Ante Ivić, Špiro Boban…), te su snimili dva nosača zvuka, oba nominirana za hrvatsku diskografsku nagradu Porin, osvojili dvije godišnje nagrade Grada Kaštela i brojna druga priznanja i nagrade. Za vrijeme Domovinskog rata, Vila je sudjelovala i u humanitarnom radu te prikupljala pomoć u suradnji s gradovima prijateljima iz njemačkih gradova Dockweiler i Lindlar. Ujedno, Vila je izgubila i člana zbora koji je poginuo u Domovinskom ratu, Jakova Beju, čija slika i dan danas stoji na zidu prostorija društva.  Iz redova Bijaćke vile u to doba profilirala se poznata klapa HRM-a sv. Juraj, a i pjevači ostalih kaštelanskih klapa svoje početke duguju upravo ovome zboru. No, nakon tolikih zajedničkih godina neminovno dođe i do zasićenja, pa tako i ovdje, što je rezultiralo raspadom i ponovnim kretanjem, i to čak dva puta – kazala nam je Marina Marinović, jedna od članica, a inače praunuka osnivača zbora, Jerka Žanića.

Novo razdoblje u radu zbora, iako kratko, ipak vrlo značajno predstavlja dolazak Antonije Teskere za voditeljicu zbora, od 2012. do 2014. Tijekom te etape postojanja prvenstveno se radilo na kvaliteti pjevačkog tona, koji postaje bogat i zaokružen te širenju repertoara ulomcima iz operne literature. Također su ostvarena gostovanja u HRT-ova showu „Do posljednjeg zbora“ i „Cro patria 2013.“ na kojoj je zbor osvojio brončanu plaketu u kategoriji novih skladbi.

Od veljače 2014. zbor vodi Andro Čalo (prvi ne-Kaštelanin od osnutka društva) koji se u svom radu drži trenutnog srednjoeuropskog zborskog standarda, kako u odabiru repertoara, tako i u postavljenim kriterijima, metodama rada i u cjelokupnoj slici i identitetu zbora. Zbor je već nakon 5 mjeseci rada pod njegovim vodstvom  na završnom koncertu (13.srpnja 2014.) predstavio svoj novi zvuk i repertoar koji je obuhvatio ogroman raspon skladbi, od gregorijanskog napjeva pa sve do najaktualnijih imena suvremene zborske scene, kako duhovne, tako i svjetovne i većinom a cappella.

Zbor će takvom načinu i koncepciji rada ostati vjeran i dalje, što osobito nailazi na pozitivan odjek kod mladih pjevača, pretežno srednjoškolske dobi koji se priključuju zboru u sve većem broju. Mnogi pohađaju glazbenu školu, Akademiju i(li) idu na privatnu glazbenu poduku i željeli bi se profesionalno baviti glazbom. I sam voditelj, iako već diplomirani glazbenik, od listopada 2018. ponovno je postao student, ovaj put na masteru zborskog dirigiranja na Akademiji za glasbo u Ljubljani, odakle se svaki tjedan vraća u Kaštela odraditi probe zbora.

- Rastuća kvaliteta zbora prepoznata je i izvan Kaštela pa zbor dobiva pozive s raznih strana i nastupa na festivalima, smotrama, natjecanjima (dvije srebrne pakete s Međunarodne smotre zborova Aurora cantat, 2017.), otvaranjima uglednih manifestacija (Kaštelansko kulturno ljeto, Dani kršćanske kulture 2018.) i dr.
Osim u vokalnom aspektu, zbor je u zadnje vrijeme značajno napredovao i u logističkom smislu (za što su prvenstveno zaslužni vrijedni članovi uprave, svatko sa svojim talentima), toliko da ga je kao pouzdanog partnera prepoznao HSK, krovna udruga kulturnog amaterizma u Hrvatskoj, te je u lipnju 2018. ostvaren izuzetno značajan projekt: smotra pjevačkih zborova Dalmacije “Canta Dalmatia!”. To je ujedno i izlučna smotra za natjecanje zborova na državnoj razini. Što se tiče naših planova za dalje, prošla godina bi mogla poslužiti kao dobar model, a to znači da se uz temeljit i požrtvovan redovit rad svako malo uhvatimo u koštac s nekim malo većim tematskim projektom. U 2018. smo imali čak dva takva. Prvi je bio u svibnju u okviru stručnog skupa organiziranog povodom 130. obljetnice rođenja dr. fra Bernardina Sokola - franjevca, mučenika, skladatelja, rođenog Kaštelanina, kada smo izveli, a vrlo vjerojatno i PRAizveli, cjelokupan program njegovih skladbi i to pred nekim od vodećih imena hrvatske stručne glazbene javnosti. Drugi, u studenom je bio u koncert u čast žrtava Vukovara na kojem smo izveli slavonsku misu na temu “Ne dirajte mi ravnicu” Anđelka Igreca i to prvi put u punom izvođačkom sastavu (tamburaški orkestar, zbor, orgulje), nakon 13 godina od nastanka.  Dakle, otimamo stvari zaboravu, radimo jedinstvene, umjetnički vrijedne i zanimljive projekte kakvih nema baš na svakom koraku, a koji su k tome od nepobitnog značaja za našu kulturu i identitet – kazao nam je maestro zbora Andro Čalo.

Čini se da struka, partneri i publika to vide i prepoznaju te se uzdaju u njih te dobivaju sve više poziva i ponuda.Ovu godinu su, kako sami kažu, započeli na najljepši mogući način - dječjim osmjesima. Naime, u organizaciji HPD Bijaćka vila uz nezaobilaznu potporu Grada Kaštela osnovan je Gradski dječji zbor “Kaštelanski tići”. Interes je bio čak i veći nego što su se usudili nadati, prijavilo se 90 kandidata, većinom učenika osnovnih škola. Probe su već počele, a mali kantači s njih izlaze s komentarima “wooow, šta je ovo bilo dobro...”. A Kaštelani će uskoro moći uživati, nadamo se, i u njihovom prvom nastupu.


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij