hren
 

SEDAM METARA OD OBALE
Kaštela ime nose upravo po brojnim kaštelima, dvorcima i kulama na svom području, a iako mnogi spominju sedam kaštela u sedam kaštelanskih naselja, broj takvih zdanja, izgrađenih na morskim hridima Kaštelanskog zaljeva, koje i danas možemo vidjeti, značajno je veći. A tom broju treba pridodati i jedan kaštel o kojem govore povijesne knjige, ali njegovi ostaci danas nisu vidljivi, ako se ne zaroni u morske dubine.

Radi se o kaštelu Andreis, koji je, prema dozvoli mletačke vlasti iz 1487. godine, u prvoj godini 16. stoljeća na morskim hridima, zapadno od kaštela Koriolana Ćipika, izgradio trogirski plemić Andrija Cega. Stotinu godina kasnije, njegovi potomci ustupili su svoj kaštel Ivanu i Pavlu Andreisu, koji su im za uzvrat ustupili svoju tek obnovljenu kulu, danas poznatu kao kula Cega. Pretpostavlja se  da je kaštel Andreis pripadao tipu dvokatnih utvrđenih kuća poput kaštela Rosani.

Postojanje ostatak ovog kaštela  u samom moru, na području Garajinovice u Kaštel Starom, poznato je među onima koji se bave poviješću, a to su ovih dana potvrdili i dokumentirali stručnjaci iz Hrvatskog restauratorskog zavoda, koji su, unatoč jugu i nevremenu desetak dana ronili i istraživali to područje, a u sklopu priprema za početak projekta proširenja donjokaštelanske rive.

- U suradnji s Gradom Kaštela obavili smo podvodno arheološko istraživanje u zoni buduće rekonstrukcije rive od Starog do Novog, a u sklopu tog zahvata trebalo je pregledati, pronaći i ako se pronađe, dokumentirati ostatke kaštela Andreis.
Našli smo ostatke, temelje kaštela u dužini južnog pročelja od 19 metara, dok su istočni i zapadni zid u dužini pet metara. Ostali dio kaštela nije vidljiv i pretpostavljamo da se nalazi ispod postojeće rive. Znači, riječ je o temeljima, mi nismo pronašli neke prostorije, podnice, a na žalost niti sitni pokretni materijal. Temelji su vrlo impozantni, riječ je o blokovima od vapnenca dimenzija 60 x160 cm, koji su slagani po dva reda u visinu i u širinu. Na sredini se vide tragovi gdje bi mogla biti vrata ili prolaz  – kazao nam je kratko o nalazima voditelj Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda Igor Miholjek.

Ostaci temelja pronađeni su približno sedam metara od današnje obale i to na dubini do jedan i po metar. Može se zaključiti da se tijekom stoljeća podigla razina mora, ali i da je ipak dio temelja izgrađen i u samom moru.

- Razina mora se podigla, ali ne toliko. Sigurno je da je taj dio kaštela građen u moru, a drugi dio na stijenama, jer tako su se kašteli i gradili, s impozantnim dimenzijama temelja kako bi smanjili utjecaj valova. Ovom prilikom izvadili smo jedan dio kamenog luka, odnosno dijela prozora ili nadvratka,  s tri isklesane linije u reljefu, koji će nakon desalinizacije biti predan u Muzej grada Kaštela – naveo je Miholjek.

Iako zbog dosadašnjih iskustava mnogi „strahuju“ kako će radovi na planiranoj rekonstrukciji donjokaštelanske rive zbog ovih nalaza biti usporeni ili zaustavljeni, scenarij, uz dobru suradnju Grada Kaštela i Konzervatorskog odjela, može i trebao bi  biti potpuno drugačiji.

- Treba naći jedno od sretnih rješenja, kako na zadovoljstvo stanovnika tako i konzervatora, na neki način pokazati i prezentirati u podu te buduće rive da je taj kaštel tu bio, kakav je bio, kako se gradio, funkcionirao  i slično.  Da li iscrtano, da li u drugom materijalu, da li putem neke table s informacijama sa strane...  Šteta bi bila da se to pokrije betonom nove rive i da nitko nikada više ne može doći do njega.  Znači, treba ih na neki, sretni arhitektonski način zaštiti te prikazati u svoj njihovoj dimenziji i ljepoti tamo gdje se nalaze stoljećima, jer kaštel je kaštel, a ovo su Kaštela – zaključio je Igor Miholjek.

Inače, prema nedavnim najavama gradonačelnika Kaštela Denisa Ivanovića projekt rekonstrukcije donjokaštelanske rive, od kule Cega u Starom do kule Ćipiko u Novom, trebao bi započeti u drugoj polovici 2021. godine.

Na podvodnim istraživačkim radovima u Kaštel Starom, uz Igora Miholjeka sudjelovao je i Pavle Dugonjić iz Hrvatskog restauratorskog zavoda te vanjski suradnici Sara Fabijanić, Ivan Vidulić  i Jerko Macura.

Foto: J. Macura i P. Dugonjić


KOMENTARI: