DRVO FENIKS
Svi koji žele saditi paulovniju mogu odahnuti. Paulovnija, kinesko carsko drvo, najbrže rastuće stablo na planetu, drvo feniks, kako ga mnogi zovu, može se slobodno saditi po Hrvatskoj. Nakon odobrenja Ministarstva poljoprivrede, ova relativno nova biljka na hrvatskim prostorima potpuno je legalizirana i polako se udomaćuje.

Resorno ministarstvo je najprije donijelo odluku da „paulovniju nije moguće koristiti u šumarstvu, odnosno uzgajati u šumama, kao i na šumskom, odnosno poljoprivrednom zemljištu“, da bi poslije revidiralo svoj stav na zadovoljstvo vlasnika nasada ovog pomalo čudnog drva, popularno nazvanog i drvo budućnosti.

Tako su se brojni građani Hrvatske, koji su do sada poluilegalno podizali plantaže paulovnije ili pak sadili paulovniju u svom dvorištu samo za hladovinu, riješili muka i strahova da će im inspekcijske službe zakucati na vrata jer imaju biljku izrazito velikih listova koja brzo raste čak metar na mjesec.

Zbog nedefiniranih zakonskih rješenja, a kako je riječ o novoj, za sada nepoznatoj biljnoj vrsti u Hrvatskoj, sadnja paulovnije bila je na granici zakonitosti, ali to se na svu sreću promijenilo usuglašavanjem stavova Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zaštite okoliša i prirode.

Čini se da bi stabla paulovnije, koja mogu narasti i do dvadeset metara visine, s promjerom debla oko jedan metar, mogla i u Hrvatskoj imati široku primjenu, od drva za ogrjev do izrade greda, drvne građe, namještaja, pa čak i mrtvačkih kovčega. Paulovnija, koja se još uvijek intenzivnije sadi samo u kontinentalnoj Hrvatskoj, u sljedećih pet do deset godina mogla bi zaživjeti i u Dalmaciji te zamijeniti dalmatinske maslinike i vinograde.

Odgovara joj upravo kamenita podloga uz sustavno navodnjavanje, posebno u prvoj godini dok razvije korijen do dovoljne dubine. Zemljište na kojem paulovnija raste mora biti propusno. Voda se ne smije duže zadržava u nasadima pa su pjeskovita i ocjedita tla svakako pogodna za podizanje plantaža paulovnije.

Paulovnija se sadi i u susjednoj Hercegovini, gdje za njom vlada prava pomama. Za razliku od Hrvatske, koja kao članica Europske unije ima određena ograničenja kod uvođenja novih biljnih vrsta, u BIH takva pitanja nisu regulirana pa se paulovnija slobodno sadi od istočne do zapadne Hercegovine.

Višemjesečne rasprave i pregovori o prednostima koje donosi sadnja najbrže rastućeg drva na svijetu, paulovnije, urodile su plodom pa je postignut dogovor između dvaju ministarstava (Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zaštite okoliša i prorode), čime su otklonjene sve prepreke za sadnju paulovnije u Hrvatskoj.

Sadnja paulovnije je opet u potpunosti dopuštena, a Ministarstvo zaštite okoliša i prirode ponovno će po ustaljenoj proceduri izdavati dozvole za sadnju i podizanja nasada paulovnije. Tako su konačno riješene sve nedoumice oko sadnje paulovnije pa se oni koji su već podigli plantaže ili pak to planiraju ne trebaju plašiti nikakvih inspekcijskih kontrola i nadzora. Ipak, ne može se kupovati svakakvo sjeme. Dopuštena je sadnja samo sadnica i sjemena nabavljenog kod ovlaštenih proizvođača.

- Jedini, ali vrlo bitan uvjet za dobivanje dozvole je nabava sjemena, odnosno sadnog materijala kod ovlaštenih tvrtki s područja Republike Hrvatske.

Tvrtke koje su ovlaštene za stavljanje na tržište sadnog materijala i sjemena iz roda paulovnije za to su dužni uredno izdati račun, te posjeduju rješenje nadležnog ministarstva za obavljanje navedene djelatnosti. To je jedan od bitnih preduvjeta kako bi se popratila kvaliteta sadnog i sjemenskog materijala koji se pojavljuje na tržištu te je jedan od glavnih faktora kod dobivanje dozvola za podizanje nasada paulovnije - kazao nam je Neven Huđek iz tvrtke "Paulovnija" HR.

Svaka tvrtka koja se bavi navedenim poslom dužna je buduće kupce savjetovati o uzgoju te o izdavanju dozvole za sadnju. Jedna od njih je i "HRpaulovnija", koja maksimalno svim kupcima izlazi u susret i pruža potpunu uslugu.

Ljudi već neko vrijeme vide potencijal kod investiranja u paulovniju – drvo feniks, okarakterizirano kao najbrže rastuće drvo na svijetu pogodno za biomasu, drvnu građu, namještaj, stočarstvo, pčelarstvo… te ostalu široku namjenu. Konačno su taj potencijal prepoznala i ministarstva koja su postigla dogovor o podizanju nasada paulovnije. Primjena drva paulovnije je široka, a povrat investicije i te kako obećavajući - poručio je Huđek.

Istina je u ovom poslu, kao i u drugim vezanim uz poljoprivredu, da nema brzog bogaćenja, ali ipak kada stabla dospiju za sječu, vlasniku će donijeti popriličnu dobit.

Primjerice, cijena kubičnog metra paulovnije na svjetskim burzama iznosi fantastičnih tisuću američkih dolara, što je puno više negoli u najboljim godinama mogu donijeti maslina, loza, smokva ili drugo voće. Upravo jedno stablo paulovnije može dati kubik drva ili drvne građe, nakon osam godina uzgoja. Na tisuću kvadrata zemljišta, koje čak ne mora biti ni obrađeno, stane šezdesetak sadnica, a ukupno početno ulaganje je teko nešto više od tisuću kuna.

Zaradi se nada i Mario Aga iz Cernika kod Nove Gradiške. Na svom imanju nije sadio voćke, već upravo paulovniju, o kojoj se dosta informirao na internetu. Zadovoljan je što je Hrvatska konačno legalizirala paulovniju.

Njegov nasad star je godinu dana, a sadio je i nove sadnice. Ipak, bilo je i problema s mrazom u svibnju jer je spalio sve nove izboje, ali na svu sreću paulovnija se obnovila. A kako zlo ne ide samo, novi nasad, sedamdeset sadnica, pogodio je grad. Ipak, Mario se ne žali jer su se paulovnije oporavile. Na proljeće će raditi novo čepiranje, odstranit će krive stabljike i ostaviti one koje su ravne „kao svijeća“.

To je jamstvo da će paulovnija rasti uspravno i dati dobar prinos.

Marijev nasad za eksploataciju bi mogao doći nakon četiri godine, a puni rast stabla je nakon osam do devet godina.

- Očekivana visina paulovnije je nekih devetnaest metara, a trupac bi bio oko sedamdeset centimetara - kaže nam Mario Aga.
U pradomovini na dalekom Istoku, Kini i Japanu paulovniju ne napadaju nametnici, ali u Hrvatskoj to nije slučaj. Ozbiljno je napada gusjenica leptira gubara, poznatija po uništavanju šimšira po parkovima i arboretumima diljem Europe, stoga vlasnici plantaža moraju paziti da gusjenice ne pojedu lišće, koje se može koristiti za ishranu stoke.

- Isplativije je saditi nasad paulovnije negoli nasad jabuka, jer paulovniju možete sjeći već za tri do četiri godine - kaže Mario.

Kada se stablo paulovnije posiječe, iz panja izbiju nove mladice pa se tako paulovnija može tri puta eksploatirati, jer je njezin životni vijek otprilike 24 godine. Najbrže rastuće drvo na svijet, osim za eksploataciju, sadi se ispred obiteljskih kuća isključivo za hladovinu.

Njegovi listovi promjera od sedamdeset do stotinu centimetara prirodan su hlad i jako dobro apsorbiraju zagađenja iz atmosfere, u prvom redu CO2, pa stoga ne začuđuje što ova relativno nova biljka nalazi svoje mjesto u parkovima i dvorištima.


Ne smeta ni vrućina ni hladnoća

Podnosi od -40 do +40, što je svrstava u biljku koja raste na čitavoj zemaljskoj kugli. Paulovnija ima visoku energetsku vrijednost te se koristi za izradu peleta i bioetenola, a također svoju primjenu pronalazi u industriji i obrtništvu gdje se koristi za izradu montažnih kuća, građe, stolarije, parketa, namještaja te drugih predmeta od drva.

Nazivaju je i drvo feniks jer kada se jednom posadi, ostaje za vječnost. Naime, nakon sječe stablo potjera nove mladice i paulovnija je opet tu.

U zemljama poput Njemačke, Rumunjske, Srbije, gdje vladaju slični klimatski uvjeti kao i u Hrvatskoj, proizvodnja paulovnije se već proširila i izuzetno je isplativa.


Pitar zemlje i mrvu volje

Sadnica paulovnije može se kupiti i poprilično je jeftina. Košta dvadesetak kuna, a može se uzgojiti i iz sjemena, za što je potreban pitar zemlje i malo dobre volje.

Samo što se ne može nabavljati bilo kakvo sjeme, već sjeme od ovlaštenih i registriranih prodavača. Takvo sjeme se posije u pitar, zatim se prepikira u čašice i sadnica carskog drveta je tu.


Tko sve ima koristi

Pčelari: Nasadi paulovnije zanimljivi su i pčelarima jer su njezini cvjetovi puni nektara.

Stočari: Može se koristiti i za ishranu stoke jer se listovi kose svakih 20 dana. Ta stočna hrana hranjivija je od djeteline.

Proizvođači humusa: Ako se otpalo lišće prekrije zemljom, dobije se kvalitetan humus za gnojenje.


Paulovnija polako stiže i u Dalmaciju

Budimir Mitrović iz Biograda odlučio se okušati u paulovniji. Za početak je zasadio plantažu od 170 komada u svom rodnom mjestu Gornje Raštane. Kaže da nije imao veliko ulaganje. Sadnice je plaćao po dvadeset kuna. Najprije ih je kod kuće držao u pitarima, da bi ih poslije posadio i trenutačno imaju oko osamdeset centimetra. On nije posebno uređivao zemlju. Posadio ih je izravno u ledinu u kojoj je iskopao rupe.

- Nije to veliki trošak ni veliki posao. Ako imate svoju zemlju, zašto se ne okušati u sadnji - kaže Mitrović, koji također očekuje dobit nakon osam godina. Ako ništa, bit će drva za ogrjev - kaže nam.

– Nemam što izgubiti. Malo sam se potrudio i sada čekam - zaključio je Mitrović.

Izvor: Slobodna Dalmacija

KOMENTARI:

Stari Komentari (5)

  • (Gost_4183)

    Blago nama sa stranim vrstama. Treba priorat masline, vinograde, borove da bismo posadili stranu vrstu. Ajme.

    oko 8 mjeseci prije
  • (Gost_9187)

    to je ..radi..dolaska..kineza..da se osite..ka doma..;)

    oko 8 mjeseci prije
  • (Gost_1131)

    jel se netko siječa ludila zvanog kivi. segečani zasadili kivije a danas ih nema nigdi." bomba vitamina" zvali su ga, a mi ga kupovali, jeli, davali dici, a bolesni ka i oni koji ga nikad nisu okusili

    oko 8 mjeseci prije
  • (Gost_4156)

    Oceli ostat listovi posli bure?

    oko 8 mjeseci prije
  • (Gost_6838)

    A ca je gren ubost sedamnajst feniksa

    oko 8 mjeseci prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara