KONTROVERZNI GLAZBENI ŽANR
Vijest o zagrebačkom radiju Extra FM, koji bi od lipnja trebao puštati ekskluzivno narodnjačku glazbu folk zvijezda kao što su Aca Lukas, Jelena Karleuša, Seka Aleksić i Boban Rajović, naveliko popularnu u Hrvatskoj, malo koga nije zaintrigirala. Turbofolk, u Hrvatskoj kontroverzan glazbeni žanr, koji na sebe često veže političke konotacije i budi niske strasti, uživa veliku popularnost unatoč tome što polarizira stav javnosti.

Stoga se stihovi poput onih iz refrena pjesme “Tri čaše” Milice Todorović, “Prvu pijem da započne noć, drugu pijem jer nisi više moj, treću čašu za ljubavi stare, za ljubavi nove sve čaše nek’ se slome”, mogu čuti iz brojnih klubova koji su, posebice srijedom i vikendom, puni mladih. No tko su ti mladi koji slušaju cajke? Tko su konzumenti turbofolka?

Isto pitanje zainteresiralo je i sociologe Krešimira Krolu, Svena Marcelića i Željku Tonković s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru, koji su proveli istraživanje na uzorku od 2650 srednjoškolaca u šest najvećih gradova na Jadranu: Puli, Rijeci, Zadru, Šibeniku, Splitu i Dubrovniku. Istraživanjem se ocrtava šira slika kulturnih potreba, participacije i vrijednosti mladih, a u ovom članku naglasak je na turbofolku, kažu autori istraživanja, iznijevši niz podataka koji će biti dio knjige o problematici kulturne potrošnje i potreba mladih u većim gradovima na obali.

- Ako pogledamo sociodemografske karakteristike onih koji preferiraju turbofolk, može se stvoriti jasna statistička slika o tome tko će ga vjerojatnije slušati. No treba napomenuti da te kategorije nikad nisu apsolutne, nego da možemo ocrtati jedan tip koji će statistički vjerojatnije biti konzument turbofolka - ističu sociolozi, napominjući da je prije svega vidljiv utjecaj roditeljske sredine.

Naime, manje je vjerojatno da će oni učenici čiji su roditelji visokoobrazovani slušati taj žanr od onih čiji su roditelji završili srednju školu ili niže.

Također, važno je i kakvom su glazbom i drugim kulturnim aspektima djeca okružena prilikom odrastanja. Oni učenici i učenice čiji roditelji slušaju tradicionalnu i zabavnu domaću glazbu imaju veće šanse slušati turbofolk od onih čiji roditelji slušaju stranu ili domaću glazbu koja nije zabavnog tipa. Autori istraživanja to nazivaju međugeneracijskim prijenosom kulturnog kapitala.

Istraživanje je pokazalo i da će oni koji vole turbofolk vjerojatnije svoj glazbeni ukus formirati u nekom obliku koji će uključivati domaće zabavne izvođače ili stranu komercijalnu pop glazbu - statistički najbolje povezani žanrovi su domaća zabavna, te strana komercijalna glazba, dok je negativna povezanost sa žanrovima kao što su rock, jazz, klasična glazba, hip hop i reggae.

- U vrijednosnom smislu učenici koji slušaju turbofolk vjerojatnije će biti desne orijentacije i vjernici te manje tolerantni prema manjinama i homoseksualcima, odnosno imat će viši indeks socijalne distance. To je ujedno i važan nalaz u kontekstu rasprava o turbofolku kao potencijalnom “zagađenju” hrvatske kulture. Statistički gledano, vjerojatnije je da će ga slušati oni koji se deklariraju kao domoljubniji i konzervativniji - naglašavaju sociolozi Krolo, Marcelić i Tonković.

Nadalje, turbofolk je više “ženski” žanr, više ga vole djeca iz manjih sredina, a vjerojatnije je i da će ga manje slušati gimnazijalci.

Ipak, cajke su donekle predmet antagonizirajućeg određivanja među srednjoškolcima, ističu sociolozi. Slušanje turbofolka u mladim generacijama lišeno je političkog naboja koji mu pridaju starije generacije, ističu sociolozi.

Izvor : Jutarnji.hr


KOMENTARI: