MLADI I ALKOHOL
Koliko su puta roditelji čuli rečenicu „Samo sam popio jedno pivo“ kad se njihov srednjoškolac vraća kući iz večernjeg izlaska bazdeći kao bačva piva. Mladi i alkohol su na sveopću žalost roditelja već generacijama usko povezani. To je tako bilo oduvijek i malo je načina kako to u potpunosti spriječiti.

Obično krene početkom srednje škole, a zadnjih godina i ranije, s onom poznatom „Ajde, probaj ovo, ne budi papak“, a zna se da su u toj dobi mladi najpodložniji utjecaju okoline. Pubertet je iznimno osjetljivo razdoblje, djeca postaju mladići i djevojke, hormoni luduju te dolazi do fizičkih i psihičkih promjena. Uloga roditelja počinje slabiti, a jača uloga društva, što je osobito opasno ako se radi o „lošem“ društvu, noćnoj mori svakog roditelja.

Poneki mladi ljudi najčešće opijanjem žele pokazati da su odrasli i da su cool ili jednostavno žele biti prihvaćeni. Ne razmišljaju o posljedicama, jer ne vide u tome problem, nego nevinu zabavu. S obzirom na nedostatak financija najčešće piju prije samog izlaska alkohol iz lokalnih trgovina, a nerijetko ga kombiniraju i s drugim opijatima. Mladi Kaštelani sigurno nisu izuzetak.

- S obzirom da je vani skupo, jako rijetko pijemo po kafićima. Najčešće se prvo nađemo u parku ili na zidiću. Kad je lipo vrime najbolje je u Splitu na Matejuški. Tako ne trošimo puno para, a uvik ima ekipe. Uzmemo dvije litre piva, neko jeftino vino ili neku žestu i to je to. Družimo se, pričamo, smijemo se. Poslije odemo negdje u klub i tamo najčešće popijemo još samo jedno piće – priča nam srednjoškolac iz Kaštel Štafilića.

Na pitanje zašto zapravo piju alkohol, većina mladih odgovara da se tako najbolje zabavlja ili da se to jednostavno podrazumijeva kad izađeš. Srednjoškolci uglavnom izlaze samo vikendom, dok oni malo stariji izlaze i preko tjedna. Na fakultetu su popularna kućna druženja po studentskim sobama i stanovima.

Mate je vrlo dobar student druge godine koji, kako sam kaže, popije koju i nekoliko puta tjedno. „To mi dođe kao opuštanje. Ne smatram se alkoholičarom zbog toga. Nikad ne pijem sam, to bi već bio problem. Pijem uvijek s ekipom prije izlaska. Nije to ništa zabrinjavajuće osim kad ljudi pretjeraju. Kad me stisnu rokovi onda baš i ne izlazim, pa automatski ne pijem.“

Iako se njima to ne čini tako opasnim, ovisnost o alkoholu je dosta česta kod mladih ljudi, ali se  manifestira drugačije nego kod odraslih alkoholičara - kao visoka razina tolerancije na alkohol i nedostatak simptoma apstinencije. Ono što većina mladih Kaštelana navodi kao povremene negativne posljedice opijanja su mamurluk, kratkotrajan gubitak pamćenja, vožnja pod utjecajem alkohola, svađe i tučnjave s vršnjacima, a neki čak spominju i probleme sa zakonom. Međutim, kažu da se sve to događa jako rijetko.

Statistike su poražavajuće: u Hrvatskoj je u posljednjih godinu dana čak 85 % mladih u dobi od 16 godina barem jednom pilo alkohol, a njih 66 % u posljednjih mjesec dana; 43 % mladih je barem jednom bilo pijano u posljednjih godinu dana, a 54 % ih je u posljednjih mjesec dana ekscesivno pilo.

Postoji ona stara dobra da je bolje spriječiti nego liječiti, dakle, biti potpora i stvoriti stimulativno okruženje u čemu treba sudjelovati cijela zajednica.

- Obitelj je svakako ishodišna točka, no problem je svojom veličinom i kompleksnošću odavno postao problem šire društvene zajednice. Stoga je uz nastojanje održavanja zdravih odnosa u obitelji, komunikacije i obiteljske podrške, svakako bitno omogućiti kvalitetnije provođenje slobodnog vremena, u kojima će biti više atraktivnih i korisnih sadržaja za mlade, ne zaboravljajući pritom kako sama zabrana nije dovoljna i može biti i kontraproduktivna. Potrebno je osigurati i rad s obiteljima putem obiteljskih savjetovališta, poticati razvoj programa prevencije i edukacije u školama, preispitati načine medijskog oglašavanja alkohola. Treba pokušati na pozitivan način okupirati i privući pozornost adolescenata, zadovoljiti njihovu znatiželju, interese i razvojne potrebe, omogućivši im tako da sami donose pravilne odluke i izbore – savjetuje dr. med. specijalist psihijatar Marjana Milanović. 


KOMENTARI: