hren
 

Hitler je pobijedio, žene su izgubile sva prava, a vaš život ovisi o broju lajkova…

Iako su klasici distopijskog žanra poput Orwellove „1984“., „Vrlog novog svijeta“ Aldousa Huxleya, Zamjatinovljeva „Mi“ ili Burgessove „Paklene naranče“ davno ugledali svjetlo dana, globalni rast homofobije, ksenofobije i mizoginije, kao i ubrzane klimatske promjene distopijske su priče učinile aktualnijima no ikad.

Prepoznale su to i televizijske kuće i streaming servisi, pa su tako distopije i alternativne verzije povijesti zavladale malim ekranima.

U nastavku vam donosimo neke od najboljih izdanaka ovog žanra na koje biste, ako već niste, svakako trebali obratiti pozornost.

SLUŠKINJINA PRIČA

Kanadska književnica Margaret Atwood roman „Sluškinjina priča“ napisala je prije više od 30 goina godine, a iako je doživio i pomalo mlako dočekanu filmsku verziju, pravu je slavu roman stekao tek prošlogodišnjom televizijskom adaptacijom.

U mračnoj viziji bliske budućnosti (ili alternativne sadašnjosti) žene su lišene svih prava i svedene na seksualno roblje nakon što je SAD pogodila nepoznata ekološka katastrofa zbog koje je većina stanovništva ostala neplodna. Sjedinjene države ubrzo su postale Gilead, brutalna totalitarna teokracija u kojoj su malobrojne žene koje i dalje mogu zatrudnjeti pretvorene u sluškinje visokopozicioniranih političara. Prisiljene su redovito sudjelovati u ritualiziranom silovanju svojih gospodara (inspiriranom biblijskom pričom) kako bi njima i njihovim suprugama rodile djecu.

Dok Ameriku gotovo svakodnevno potresaju novi slučajevi optužbi za seksualno zlostavljanje, a protivnici pobačaja diljem svijeta provode sve agresivniju kampanju, nikad aktualnija „Sluškinjina priča“ postala je svojevrsnim simbolom borbe za prava žena. Aktivistkinje za prava žena oblače crvene halje i bijele kape poput onih koje u serije nose sluškinje te upozoravaju da bi ovakav crni scenarij lako mogao postati stvarnost.

Gledati budućnost kakva bi nas mogla zadesiti nerijetko je mučno, pogotovo ako uzmemo u obzir da je Atwood inspiraciju za ovu distopijsku diktaturu, uz Bibliju, pronalazila u stvarnim slučajevima kršenja ljudskih prava diljem svijeta. Posebno su zastrašujući flashbackovi prije diktature (svojevrsna alternativna sadašnjost) u kojima sitni i jezivi detalji nagovještaju znakove predstojeće katastrofe.

Sluškinjina priča osvojila je brojne nagrade publike i struke, ovjenčana je s čak osam Emmyja, a izvrsnu glumačku ekipu predvode Elisabeth Moss, Joseph Fiennes, Yvonne Strahovski i Ann Dowd. Treća sezona vraća se na proljeće 2019. godine.

ČOVJEK U VISOKOM DVORCU

Kad govorimo o alternativnoj povijesti, maštu književnika i filmaša često je okupiralo pitanje kako bi izgledao svijet da je Njemačka umjesto poraza iz Drugog svjetskog rata izašla kao pobjednik.
Mnoge knjige („Fatherland“), serije („An Englishman's Castle“, „SS-GB“) i filmovi („It Happened Here”) istražuju upravu takvu ili sličnu alternativu našoj povijesti, a među najpoznatijim uradcima svakako je roman „Čovjek u visokom dvorcu „ Philipa K. Dicka, koji je dobio i hvaljenu adaptaciju u obliku televizijske serije.

Po mnogima najutjecajnija i najcjelovitije osmišljena knjiga Dickova opusa prikazuje alternativne Sjedinjene Američke Države 20 godina nakon što je Hitler odnio pobjedu u Drugom svjetskom ratu. SAD (sada preimenovan u Veliki Reich) nalazi se pod okupacijom Njemačke i Japana, a između njihovih teritorija nalazi se takozvana Neutralna zona. Životi nacista, Japanaca i članova pokreta naglo se sudaraju nakon što dođu u kontakt s propagandnim filmovima koji pokazuju kako bi život izgledao da je Njemačka izgubila u ratu, to jest povijest kakvu mi poznajemo.

Izvrsna međunarodna glumačka ekipa detaljno je prikazala srećom nikad ostvarenu stvarnost. Slojevitu i detaljno razrađenu priču iz vizure više likova nije uvijek lako pratiti, ali nakon prvotne zbunjenosti stvari ubrzo sjedaju na mjesto te se serija gleda u jednom dahu.

BLACK MIRROR

Britanska antologijska serija “Black Mirror” autora Charlesa Bookera u rekordnom je roku stekla kultmi status, a kritičari su je nerijetko uspoređivali sa Zonom sumraka u kojoj je Booker, kao što je i sam priznao, pronašao inspiraciju.

Ponekad mračne, ponekad prožete dozom humora i satire, no uvijek zabrinjavajuće i zastrašujuće priče prikazuju do kakve bi nas budućnosti mogla dovesti naša sve veća ovisnost o tehnologiji.

Upravljanje sjećanjima, umjetni oblici života, bizarni reality showovi te ovisnost o društvenim mrežama samo su neke od tema prikazane očima naoko običnih pojedinaca.

Da teme kojima se bavi Black Mirror nisu nužno daleka budućnost, najbolje prikazuju najave iz Kine, koja do 2020. godine planira uvesti sustav ocjenjivanja i rangiranja svojih građana na temelju njihova ponašanja.

Oni s većim brojem bodova tako bi trebali brže prolaziti kontrole u zračnim lukama, imati pravo na povoljnije uvjete kreditiranja i veći pristup elitnim sveučilištima. S druge strane, oni čiji društveni rejting neće biti usklađen s normama partije teže će doći do dobrog posla, brzog interneta ili kvalitetnog obrazovanja.

Upravo ova vijest neodoljivo podsjeća na prvu epizodu treće sezone Black Mirrora, u kojoj napredovanju u karijeri i uspon na društvenoj ljestvici ovise o broju lajkova i sljedbenika na društvenim mrežama.

Kad je riječ o Black Mirroru, nije to jedini primjer kada je stvarni život oponašao umjetnost. 2015. godine u medijima se pojavila bizarna priča prema kojoj je tadašnji britanski premijer David Cameron tijekom inicijacije u studentsko bratstvo spolni organ gurao u mrtvu svinjsku glavu.

Mnoge su tvrdnje iz Cameronove biografije podsjetile na šokantnu premijernu epizodu Black Mirrora u kojoj se britanski premijer u programu uživo mora upustiti u seksualni odnos sa svinjom kako bi spasio život otete princeze. Upravo ovom, često prepričavanom epizodom Black Mirror je stekao veliku popularnost natjeravši mnoge da se (zbog neočekivanog obrata na završetku epizode) zapitaju kamo će nas dovesti naša neutaživa glad za reality showovima, neukusom i skandalom.

Za one koji pak preferiraju serije s neengleskog govornog područja spomenimo još i izvrsnu norvešku seriju Okupacija („Occupied“). U maniri političkog trilera prema ideji Joa Nesboa, serija istražuje alternativnu povijest u kojoj je Norvešku okupirala Rusija kako bi preuzela upravljanje njihovom proizvodnjom nafte i plina.

Izvor: Dnevnik.hr


KOMENTARI:

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij