hren
 

ZNANSTVENO DOKAZANO
Depresivni ljudi slušaju tužnu glazbu jer se uz nju osjećaju bolje, pokazala je jedna od prvih studija koja se pozabavila istraživanjem zašto kad su tužni ljudi slušaju 'pjesme za lomljenje čaša i rezanje žila'.

Prvi dio studije, objavljen nedavno u časopisu Emotion, pokušao je ponoviti rezultate studije iz 2015. koja je također pokazala da depresivni ljudi više vole slušati tužnu glazbu. Istraživači sa Sveučilišta u Južnoj Floridi okupili su 76 studentica, od kojih je polovici bila dijagnosticirana je depresija. Ispitanicima su puštali razne glazbene spotove, isključivo klasičnih, instrumentalnih kompozicija.

Vesela glazba uključivala je kompozicije kao što su 'Galop infernal', odnosno legendarni francuski kan-kan kompozitora Jacquesa Offenbacha, dok se na popisu tužnih pjesama našao 'Adagio za gudače' američkog skladatelja Samuela Barbera, jedna od najtužnijih melodija svih vremena. Znanstvenici su otkrili da, baš kao u studiji iz 2015. godine, depresivni radije slušaju tužnu nego veselu glazbu.


Adagio za gudače Samuela Barbera jedna je od najtužnijih melodija svih vremena

Zatim su istraživači dali sudionicima nove isječke sretne i tužne instrumentalne glazbe i zamolili ih da opišu kako su se pritom osjećali. Depresivci su ponovno radije birali tužnu glazbu, a pritom su izjavili da su se zbog toga oskećali sretnije.

Suočavanje s nedaćama

'Nakon što bi poslušali tužnu glazbu, oni bi se osjećali bolje nego što su bili prije', prokomentirao je rezultate istraživanja koautor studije Jonathan Rottenberg. Činilo se da tužna glazba ima opuštajuće i smirujuće učinke. To dovodi u pitanje pretpostavku da tužni ljudi slušaju tužnu glazbu kako bi se osjećali još gore. Izgleda da je ipak riječ o suočavanju s nedaćama.


Galop infernal, odnosno francuski kan-kan kompozitora Jacquesa Offenbacha, našao se na popisu veselih pjesama

Naravno, postoje mnoga ograničenja. Ovo je mala studija aNalizirala je samo ponašanje studentica. Psiholozi nisu jedini koji do rezultata istraživanja dolaze tražeči odgovore od WEIRD populacije - zapadnjaka, obrazovanih, industrijaliziranih, bogatih i demokratski nastrojenih pojedinaca.

A što kad pjesme imaju riječi?

I dalje nema odgovora na pitanje zašto depresivni ljudi preferiraju tužnu glazbu, a ne zna se ni bi li se rezultati promijenili da su ispitanici umjesto instrumentalnih skladbi slušali pjesme s riječima.

Ipak, i ovo istraživanje potvrđuje neka ranija saznanja i mogla bi se primijeniti u terapiji glazbom. Glazbeni terapeuti uključuju glazbu u svoj rad s pacijentima s kojima pjevaju, sviraju ili samo slušaju glazbu. Glazbene terapije koriste se u raznim prilikama, od ublažavanja boli do pomoći pacijentima s rakom.

Koristi glazbene terapije

Takozvani Cochraneov pregled dokaza iz 2017. sugerira da glazbena terapija ima barem kratkoročne koristi u liječenju depresivnih pacijenata. I mada ne postoji 'najčešći' tip glazbe koja se koristi u glazbenoj terapiji, programi često mogu uključivati ​​instrumente kao što su gitare i bubnjevi. Tko zna, možda će se terapeuti odsad u svom radu više oslanjati na naricaljke i žalopojke.

Izvor: tportal.hr


KOMENTARI: