hren
 

S jesenskim danima javile su se i prve prehlade. Mnogi se u želji da se zaštite od gripe odlučuju cijepiti, a mnogi svoj imunitet pumpaju uz pomoć vitamina i raznoraznih dodataka prehrani. U potrazi za odgovorima na pitanja koliko su vitamini i suplementi dostojni zaštitnici našeg organizma, jesu li uistinu korisni ili samo bacamo novac, može li se s njima pretjerati te je li ih bolje crpiti iz hrane ili uzimati u tabletama, posjetili smo Dijetetičko savjetovalište KBC-a Zagreb i ondje razgovarali s mag.spec. prehrambene tehnologije i voditeljicom savjetovališta Evom Pavić

Američka farmaceutska industrija samo od njih godišnje zaradi oko 30 milijardi dolara, a trend konzumiranja dodataka prehrani prisutan je i u Hrvatskoj. Mnogi vjeruju da će se uzimajući određene vitamine i suplemente obraniti od prehlada ili ozbiljnijih bolesti. Hrvati godišnje na razne vitamine troše 700 milijuna kuna, a rezultati Euromonitora pokazuju da se godišnji rast prodaje ovih farmaceutskih proizvoda kreće između pet i sedam posto, od čega vitamina C čak 13 posto.

Mnogi vjeruju da će im vitamini i minerali dobiveni iz dodataka prehrani produžiti život ili spriječiti nastanak kardiovaskularnih bolesti, no ne samo da se pokazalo da suplementi nemaju tu moć - znanstvenici tvrde da uzimanjem vitamina i minerala na svoju ruku možemo ozbiljno ugroziti zdravlje.

Primjerice, desetogodišnja studija objavljena u časopisu Annals of Internal Medicine, koja je okupila 30.000 ispitanika, pokazala je da se dodavanjem visokih doza kalcija (1000 mg ili više dnevno) iz dodataka prehrani (ali ne i iz hrane) povećava rizik smrtnosti od raka.

Mogu li uistinu vitamini i dodaci prehrani biti opasni po čovjekovo zdravlje ili ih se preporučuje uzimati preventivno ili tijekom sezone prehlada, odgovore na ta pitanja potražili smo od Eve Pavić, inženjerke prehrambene tehnologije i voditeljice Dijetetičkog savjetovališta KBC-a Zagreb.

Koje vitamine i suplemente uzimati ako želimo ojačati imunitet?

Svakodnevno konzumiranje hrane koja je bogata određenim vitaminima i mineralima može pomoći našem imunološkom sustavu u borbi protiv određenih bolesti, a Pavić tvrdi kako je često dovoljno uz pravilnu i raznovrsnu prehranu voditi računa o dovoljnom unosu vode, dostatnom spavanju i svakodnevnoj tjelesnoj aktivnosti.

'Ako je prehrana raznovrsna i uravnotežena, najčešće je dostatna sa svim vitaminima i mineralima koji su nam potrebni. Važno je i znati da se jak imunološki sustav mora izgrađivati održavanjem zdravih prehrambenih navika tijekom vremena. Hrana koja može potaknuti otpornost tijela je jogurt te voće i povrće, kvalitetne masnoće, med i sl. Vitamin C jedan je od najvećih prijatelja imunološkog sustava. Zapravo, nedostatak vitamina C vrlo se brzo primijeti krvarenjem desni, bolovima u zglobovima i mišićima, suhom kožom, razdražljivosti i sklonosti infekcijama. Dnevni unos vitamina C ključan je za dobro zdravlje jer ga naše tijelo ne skladišti. Namirnice bogate vitaminom C uključuju plodove citrusa (limun, naranče, grejpfrut, mandarine), bobičasto voće, nar, paprike, brokulu, kupus, špinat, kelj i ostalo zeleno lisnato povrće. Ustvari, vitamina C ima u toliko namirnica da ga većina ljudi ne treba kao dodatak osim ako im to liječnik ne savjetuje', napominje Pavić.


univ. spec. dipl. ing. Eva Pavić, voditeljica Dijetetičkog savjetovališta u KBC-u Zagreb
Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Svi vitamini i minerali imaju određenu ulogu u imunološkom sustavu, no Pavić ipak ističe hranu koja je izvor vitamina B6 (sjemenke suncokreta, pistacio, tuna, losos, piletina, puretina, nemasna svinjetina, govedina, suhe šljive, banane, avokado, špinat) i vitamina E (sjemenke suncokreta, bademi, ulja) te od minerala cink (govedina, sjemenke bundeve, bob, slanutak, leća, heljda, zobene pahuljice, sir).

Treba li uzimati vitamine i suplemente ako nam ih liječnik nije propisao?

U slučaju nedostatka pojedinog vitamina i minerala suplementi mogu zadovoljiti potrebe, ali najbolji način da osiguramo dovoljnu količinu esencijalnih nutrijenata je hrana.

'Naše tijelo bolje apsorbira i koristi vitamine i hranjive tvari iz prehrambenih izvora, nego iz suplemenata. Zato većina stručnjaka ne preporučuje nikakvu nadopunu bez utvrđenog nedostatka uz pomoć laboratorijske analize krvi, provedene u ovlaštenim laboratorijima', objašnjava Pavić.

Među najčešćim pitanjima s kojima se susreću i liječnici i dijetetičari je: je li potrebno uzimati dodatke prehrani? Iako je provedeno dosta studija na ovu temu, najčešći odgovori su 'možda' ili 'možda ne'. Nedovoljno je istražena njihova dodatna pomoć, dok je prednost zdrave prehrane nedvojbena.

'Velik je broj dodataka prehrani - vitamini, minerali, biljni dodaci, biljke, vlakna, steroli, glukozamin i sl. No nema dovoljno dokaza da se podržava upotreba dodataka prehrani u primarnoj prevenciji specifičnog smrtnog ishoda, pojavnosti kardiovaskularnih bolesti i pojavnosti raka. Suplementacija vitamina B6, B12 i vitamina D pokazala je možebitan pozitivan utjecaj među osobama starije životne dobi, ali znamo da se starenjem smanjuje apsorpcija vitamina pa suplementi imaju određenu korist, ali za to je potrebno provesti dodatna istraživanja', rekla je Pavić.

Može li se predozirati vitaminima i suplementima?

Iako djeluju bezopasno, s vitaminima i suplementima treba biti oprezan. Dok se višak nekih, kao što je vitamin C, iz organizma vrlo lako otpušta putem urina, postoje i oni koji mogu štetno djelovati na zdravlje.


'Iako su vitamini neophodni za normalno funkcioniranje našeg organizma, određeni vitamini i suplementi mogu imati nuspojave, posebno ako se uzimaju prije operacije, određenih pretraga, kemoterapije ili u kombinaciji s puno drugih lijekova. Svakako treba biti oprezan prilikom uzimanja vitamina koji su topivi u masti (vitamini A, D, E, K) jer se u organizmu duže zadržavaju i u prevelikim količinama zaista mogu biti štetni. Posebno je važno izbjegavati uzimanje dodataka vitamina E. Postoji malo kliničkih istraživanja koja pokazuju da dodaci vitamina E pogoduju našem zdravlju, dok u nekim situacijama mogu biti štetni. Iz tih razloga stručnjaci kažu da je najbolje unositi vitamine putem hrane, a ne kao dodatke. Uostalom, na svakom pripravku piše da dodatak nije zamjena za zdravu i uravnoteženu prehranu', objašnjava Pavić.

Preporučuje li se uzimati multivitamine ili ciljano vitamine koji su nam uistinu potrebni?

Multivitamini su najčešće korišteni dodaci na svijetu. Njihova popularnost naglo se povećala u posljednjih nekoliko desetljeća. Neki vjeruju da mogu poboljšati zdravlje, nadoknaditi loše prehrambene navike i čak smanjiti rizik od kroničnih bolesti. No treba se zapitati jesu li te pretpostavljene koristi istinite.

'Doziranje je važan čimbenik koji treba uzeti u obzir prilikom unosa multivitamina. Kod utvrđenog nedostatka bolje je konzumirati ciljani suplement, ali ako se osjećate umorno, iscrpljeni ste ili se oporavljate od neke bolesti, može se uzeti multivitaminski dodatak prehrani s koenzimom Q 10, ali voditi računa da se značajno ne unese više od preporučene dnevne količine prema RDA', napominje Pavić.
Što su o uzimanju vitamina i suplemenata pokazala istraživanja?

Jedni kažu da je uzimanje vitamina i suplemenata korisno, a drugi tvrde suprotno pa se prosječan konzument teško snalazi u šumi, nerijetko oprečnih, informacija.

'Unatoč dobronamjernim željama za održavanje zdravlja i sprečavanje bolesti, što je i najčešći uzrok njihova uzimanja, većina kliničkih ispitivanja koja su rađena o dodacima vitamina i minerala nije pokazala jasne prednosti za primarnu ili sekundarnu prevenciju kroničnih bolesti. Naprotiv, neka ispitivanja pokazuju da ako se premašuje preporučeni dnevni unos velikim dozama betakarotena, folne kiseline, vitamina E ili selena, to može imati štetne učinke, uključujući povećanu smrtnost, rak i hemoragijski moždani udar', tvrdi Pavić.

Selen je primjerice esencijalni mineral potreban organizmu za pravilan rad štitne žlijezde, može pomoći u zaštiti od slobodnih radikala i raka te je prirodan antioksidant. Njegov nedostatak može dovesti do bolova u mišićima i zglobovima, nezdrave kose i pojave bijelih točki na noktima. S druge strane, velika količina može dovesti do lošeg zadaha, dijareje i gubitka kose. Dnevnu količinu selena nadoknadimo već samo jednim brazilskim oraščićem, a pojedemo li punu vrećicu, drastično ćemo premašiti preporučeni unos.

Prije kupnje suplemenata pročitajte deklaraciju

Prije uzimanja dodataka prehrani važno je dobro provjeriti nekoliko stvari: oznaku, pročitati deklaraciju, provjeriti količinu aktivne tvari ako je navedena, sastojke i količinu koju nudi dodatak, kao i preporučenu dnevnu dozu za dodatak koji uzimamo.

'Kada se preporučuje uzimanje dodatka, potrebno je obavezno pročitati upozorenja, izbjegavati velike doze te voditi računa o uzimanju hrane koja je obogaćena raznim mineralima i vitaminima. Npr. previše željeza može izazvati mučninu i povraćanje te oštetiti jetru i druge organe. Općenito, ako već izabiremo multivitaminsko-mineralne dodatke, potrebno je paziti da osiguravaju oko 100 posto preporučenih dnevnih vrijednosti svih vitamina i minerala, a ne onaj koji imaju npr. 500 posto preporučenih dnevnih vrijednosti za jedan vitamin i samo 20 posto preporučenih dnevnih vrijednosti za druge', objašnjava Pavić.

Kada se preporučuje dodatno uzimanje vitamina?

Već smo ustanovili da potrebe organizma moraju biti zadovoljene prije svega prehranom. Brojne su prednosti cjelovite hrane nad suplementima jer hranjivi sastojci imaju sinergijski efekt te nutrijenti jedni drugima pomažu u boljoj apsorpciji, za razliku od suplemenata.

'Primjerice, naranča ima dosta vitamina C te betakarotena, kalcija i drugih hranjivih tvari. Ti spojevi pomažu jedan drugome da bi bili djelotvorniji. Hrana poput cjelovitih žitarica, mahunarki, orašastih plodova, voća i povrća sadrži vlakna koja imaju povoljan utjecaj na zdravlje. Kao dio pravilne prehrane mogu pomoći u sprečavanju nekih bolesti, poput šećerne bolesti tipa 2 i bolesti srca, ali i spriječiti opstipaciju. Naprimjer, voće i povrće sadrži određene tvari, fitokemikalije, koje pomažu u zaštiti protiv raka, srčanih bolesti, šećerne bolesti i visokog krvnog tlaka. Predstavljaju i dobar izvor antioksidanata - tvari koje usporavaju oksidaciju, što je prirodni proces koji dovodi do oštećenja stanica i tkiva', objašnjava Pavić.

Međutim postoje situacije u kojima su nutrijenti prijeko potrebni, stoga se osobama predlaže dodatan unos vitamina i minerala kroz dodatke prehrani. To je najčešće slučaj kod žena koje žele zatrudnjeti, trudnica i dojilja (folna kiselina, prenatalni vitamini koji sadrže željezo ili zasebni dodatak željeza), osoba starijih od 50 godina kojima se preporučuje vitamin B-12, osoba starijih od 50 godina koje imaju šećernu bolest te kod osoba starije životne dobi kojima se preporučuje uzimanje vitamina D.

Kako se trebamo hraniti ukoliko organizmu želimo osigurati sve potrebne vitamine i minerale?

Činjenica je da American Diabetes Association ne preporučuje korištenje dodataka prehrani jer nema dovoljno učinkovitih kliničkih dokaza za to. Ne postoje dakle jasni dokazi da dodaci prehrani s vitaminima, mineralima, biljem i začinima mogu pomoći kod šećerne bolesti, štoviše upitna je sigurnost dugoročnog unosa antioksidanata, kao što su vitamini E i C te karoten, u obliku dodataka prehrani. Jedino što se preporučuje je vitamin D za sve starije od 50 godina, ali i one koji nisu dovoljno na suncu.

'Razni dodaci nisu zamjena za pravilnu i uravnoteženu prehranu. Ako ste uglavnom zdravi, jedete raznoliku hranu, uključujući voće, povrće, cjelovite žitarice, mahunarke, mliječne proizvode, nemasno meso i ribu, vjerojatno ne trebate dodatke. Danas se općenito smatra da je najbolja prehrana na svijetu ona preporučena osobama koje imaju šećernu bolest te mislim da, kada bi se hranili tako, svi bi bili puno zdraviji', tvrdi Eva Pavić i dodaje kako su stručnjaci kao najbolju vrstu prehrane ocijenili mediteransku dijetu, u 2018. godini proglašenu najboljom.


Dijetetski dodaci mogu biti prikladni za:

osobe koje konzumiraju manje od 1500 kcal na dan

vegane ili vegetarijance koji jedu samo određenu vrstu hrane

za one koji ne jedu dovoljno ribe (bar dva puta tjedno)

žene koje imaju teška krvarenja za vrijeme menstruacije

zdravstvena stanja koja utječu tako da tijelo ne apsorbira dovoljno hranjivih tvari, kao što su kronični proljev, alergije na hranu, netolerancije hrane ili bolesti jetre, žučnog mjehura, crijeva i gušterače
osobe koje su imale operaciju na probavnom traktu i nisu u stanju probaviti i pravilno apsorbirati hranjive tvari
osobe koje se bave intenzivno nekim sportom ili su profesionalni sportaši, a ne jedu svu vrstu hrane
nekim pojedincima, uključujući starije odrasle ljude, vegetarijance i vegane te trudnice ili dojilje, mogu biti potrebne veće količine određenih vitamina ili minerala.

Izvor: tportal.hr


KOMENTARI: