hren

SEZONA PELUDNE GROZNICE
I dok većina s proljećem povezuje ugodne sunčane dane i cvjetanje cvijeća i drveća, drugima upravo to buđenje prirode znači suzne oči, curenje nosa i kihanje. Znate li kako prepoznati alergiju i ublažiti njezine simptome te ipak uživati u toplom vremenu i boravku na otvorenom?

Ponekad je teško razlikovati simptome sezonske alergije od obične prehlade ili viroze. Suzne oči, curenje nosa i kihanje tipični su simptomi alergije, a često ih prati rijedak, suh i podražajan kašalj te bistar i rijedak sekret iz nosa te crvenilo očnih kapaka. Kada se radi o alergiji, simptomi mogu potrajati nekoliko tjedana ili mjeseci, a u pravilu nije prisutna bol u mišićima niti temperatura. Na prehladu upućuju simptomi poput povišene temperature i kašlja, međutim oni nestaju spontano nakon kraćeg vremena za razliku od simptoma alergije koji traju znatno duže i najčešće se smiruju tek uz primjenu odgovarajućih lijekova. U slučaju sumnje na alergiju potrebno je javiti se liječniku i učiniti potrebnu alergološku obradu u mirnoj fazi bolesti odnosno u fazi bez simptoma.

Alergija, općenito govoreći, je preosjetljivost tj. promijenjena reakcija obrambenog sustava organizma na inače neškodljive, normalne tvari iz okoliša. Protutijela u našem organizmu koja su odgovorna za nastanak alergijske reakcije pripadaju skupini imunoglobulina E (IgE).

U vrijeme proljeća zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku uslijed cvjetanja biljaka najjače je izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis. Peludna hunjavica odnosi se na alergijsku bolest gornjih dišnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije. Javlja se sezonski, vezano uz pojavljivanje određenih vrsta peludi u zraku.

Određene alergene biljke su karakteristične za pojedina područja, a koncentracija peludi u zraku ovisi o klimi i vegetaciji određenog područja. U Hrvatskoj postoje dva vegetacijska pojasa: kontinentalni i primorski. Već krajem veljače u kontinentalnom dijelu Hrvatske počinju prve proljetne alergije uslijed cvjetanja lijeske i johe, a zatim vrbe i brijesta.

Zatim u ožujku započinje cvjetanje breze koje traje sve do kraja travnja te bukve, javora i hrasta. U prvim proljetnim mjesecima najjače alergeno djelovanje imaju lijeska i breza. U svibnju počinje cvjetanje trave čiji je maksimum cvatnje u prvom dijelu ljeta (lipanj-srpanj). Kasno ljetni alergeni su peludi raznih vrsta korova, a krajem ljeta mnogi pate od cvjetanja ambrozije.

U primorskom pojasu najveća polinacija je u rano proljeće, te krajem ljeta i početkom jeseni kada je izražena cvatnja korova i nekih trava, a peludi koje izazivaju najviše tegoba su od čempresa, masline i korova crkvine.

Preventivne preporuke Nastavnog zavoda za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar':

  • pratite alergijski semafor i peludnu prognozu te prema njima organizirajte dnevne aktivnosti
  • izbjegavajte odlazak u prirodu za vrijeme sunčanoga i vjetrovitoga vremena, pričekajte razdoblja nakon kiše jer su tada koncentracije peludi u zraku najniže
  • izbjegavajte izlazak nakon grmljavinske oluje, osobito u vrijeme visokih koncentracija peludi trava
  • nakon boravka na otvorenom operite ruke, istuširajte se, operite kosu i presvucite odjeću, kako biste spriječili unošenje peludi u prostor u kojem boravite
  • ne sušite rublje na zraku u vrijeme cvjetanja biljaka koje vam izazivaju tegobe te za vrijeme visokih koncentracija peludi u zraku
  • zatvorite prozore u vrijeme najintenzivnije polinacije/lirodukcije peludinosite sunčane naočale tijekom dana
  • četkajte i operite kućne ljubimce jer oni također skupljaju peludukoliko je moguće boravite u zatvorenim i klimatiziranim prostorima
  • ukoliko ste alergičar, pri košnji travnjaka zaštitite se, odnosno nosite masku za lice
  • izbjegavajte šetnju pored i kroz zakorovljene površine
  • redovito uzimajte terapiju propisanu od liječnika

Najbolji način prevencije simptoma je izbjegavanje alergena ili bar smanjenje izloženosti određenim razinama peludi. Posljednjih godina alergijske bolesti pokazuju trend porasta, a danas, nažalost, alergije i alergijske bolesti možemo nazvati bolestima modernog doba. Kako bi se pomoglo oboljelim osobama u predviđanju pojave simptoma bolesti, te pravovremenog liječenja i ublažavanja simptoma alergije izrađeni su peludni kalendari i alergijski semafori.

Peludni kalendar je obavijest o periodima cvatnje pojedinih biljaka na određenom području, dok je alergijski semafor dnevna prognoza o količini peludnih zrnaca u zraku. Kod niskih koncentracija samo će izrazito osjetljive osobe imati simptome, većina osjetljivih osoba imat će simptome pri umjerenoj, dok će pri visokim i vrlo visokim razinama sve osobe osjetljive na pelud razviti simptome alergijske reakcije. Poznavanje i praćenje dinamike peludnih zrnaca jedan je od najvažnijih čimbenika za sprječavanje pojave simptoma.

Određene zdrave navike također u velikoj mjeri mogu pomoći pri smanjenje neugodnih simptoma alergije. Evo što još možete učiniti kako biste si u što većoj mjeri olakšali ovo doba godine:

  • Izbjegavajte sirovo voće i povrće. Tako se osobama alergičnima na pelud preporučuje obavezno guliti, pa čak i prokuhati sirovo voće i povrće. Naime, pelud s alergenskih biljaka i stabala vrlo lako može doći na povrće i voće koje dozrijeva u isto vrijeme što može do alergijskih reakcija. Tako se jabuke povezuju s cvatnjom breze, a rajčica s peludima trava.
  • Povećajte unos C vitamina. Vitamin C kao prirodni antihistaminik ublažava alergijske reakcije te jača imunitet. U svakodnevnu prehranu uvrstite citruse te papriku i brokulu.
  • Povećajte unos omega-3 masnih kiselina. Omega-3 masne kiseline zdrave su masnoće i imaju vrlo povoljan učinak na zdravlje - smanjuju upalnu reakciju, jačaju imunološki sustav i pomažu kod alergija. Riba, morski plodovi, orašidi i sjemenke neka budu u vašoj svakodnevnoj prehrani.
  • Povećajte unos probiotika. Probiotike možemo pronaći u jogurtu, kefiru i ostalim fermentiranim mliječnim proizvodima, a od iznimne su važnosti jer ravnoteža dobrih bakterija u tijelu smanjuje alergijske reakcije.
  • Ispirite i održavajte higijenu nosa. Redovito ispiranje nosa te korištenje hipertoničnih otopina čisti sve nečistoće, uklanja alergene iz nosa (nakupljenu pelud), vlaži sluznicu te ublažava simptome alergije.

Izvor : Tportal.hr


KOMENTARI:

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij