hren

amsterdam

Pitanje sigurnosti uvijek je prvo na umu putnicima kada odlučuju koju destinaciju će posjetiti.
Ali, globalna pandemija je svijet okrenula naglavce. Pitanje što neko mjesto čini „sigurnim” je dobilo nova značenja. To bi moglo objasniti promjene na vrhu indeksa sigurnosti gradova (SCI), koji rangira 60 međunarodnih destinacija po parametrima digitalne sigurnosti, sigurnosti po pitanju zdravlja, infrastrukturi, osobne sigurnosti, ali i sigurnosti okoliša, što je nova kategorija uvedena ove godine.

Dosad su azijski gradovi kao Tokio, Singapur ili Osaka redovito osvajali titule najsigurnijih godinu za godinom, ali 2021. jedna europska destinacija je zauzela prvo mjesto, piše CNN.

Kopenhagen je tako po prvi put proglašen najsigurnijim gradom na svijetu, osvojivši u godišnjem izvješću 82,4 boda od mogućih 100.

Glavni grad Danske popeo se na prvo s osmog mjesta, gdje je smješten 2019. godine, i to zahvaljujući uvođenju kategorije sigurnosti okoliša – u kojoj je posebno dobro prošao – kao i kategoriji osobne sigurnosti.

Društvena kohezija

“Ključan faktor koji Kopenhagen čini tako sigurnim je niska stopa zločina, trenutno na najnižem nivou u više od deset godina”, rekao je u izvješću gradonačelnik Kopenhagena, Lars Weiss. “Također, jedna od karakteristika grada je visoka stopa društvene kohezije i mali klasni nesrazmjeri. To je dinamičan grad gdje nije neobično da se čistač i izvršni direktor sretnu u lokalnom supermarketu ili da njihova djeca idu zajedno u školu”.

To je jedan od temelja danske kulture koji u velikoj mjeri pridonosi visokoj razini povjerenja i sigurnosti u kojoj Danci uživaju, nastavlja Weiss.

Torontu je za dlaku izbjeglo prvo mjesto, s 82,2 boda, dok je Singapur treći s 80,7 osvojenih bodova.

Iako je Sydney završio na četvrtom mjestu s 80,1 bodova, bio je prvi po kriteriju digitalne sigurnosti, dok je prvi s liste iz 2019., Tokio, sada dobio 80 bodova i zauzeo peto mjesto.

Utjecaj pandemije koronavirusa

“Kopenhagen je definitivno zaslužno došao na prvo mjesto, a Toronto zaslužuje biti odmah ispod, u jednakoj mjeri zbog dugogodišnjeg uspješnog kultiviranja osjećaja sigurnosti među svojim stanovnicima, kao i zbog konkretnih poboljšanja unutar posljednje dvije godine”, piše u izvještaju.

“Toronto i Kopenhagen su osjetno uspješniji u kategoriji sigurnosti okoliša od ijednog od tri grada koji su se našli na vrhu popisa ranijih godina”.

Amsterdam je došao na šesto mjesto sa 79,3 boda, a Wellington, smješten na sedmo mjesto sa 79 bodova, osvojio je najviše bodova u kategoriji sigurnosti okoliša.

Hong Kong i Melbourne dijele osmo mjesto s 78,6 bodova, a Stockholm je deseti sa 78 bodova.

Na jedanaestom mjestu koje dijeli s Barcelonom i osvojenih 77,8 bodova, New York je najviše rangiran američki grad na ljestvici.

Washington DC se nalazi na 14. mjestu, dok petnaesto dijele London i San Francisco.

Dno rang-liste donijelo je nekoliko iznenađenja. Lagos (Nigerija), Kairo (Egipat), Caracas (Venezuela), Karachi (Pakistan) i Yangon (Myanmar) čine posljednih pet gradova na popisu.

Otpornost gradova

Ali, dok su na dosadašnjim popisima gradovi s najmanje osvojenih bodova završavali kao posljednji, to nije slučaj ove godine.

Izvješće navodi da “postoje znakovi koji ukazuju na promjene slične onima među vođama”. Lagos je tako osvojio više bodova od prosjeka po pitanju sigurnosti okoliša, dok je Casablanca, 55. na popisu, rangirana 41. u kategoriji digitalne sigurnosti.

Ne iznenađuje da se COVID-19 u izvješću često spominje, pogotovo u kategoriji sigurnosti zdravlja u kojoj je Kopenhagen osvojio znatno manje bodova nego u ostalim kategorijama.

Prema riječima Nime Asgarija, direktora za zdravstvene sustave i politike za regiju Azije i Pacifika, pitanje otpornosti gradova dosad se odnosilo na katastrofe i poplave, a ne na zdravstvene krize, “vjerojatno zato jer nitko nije mogao pretpostaviti da bi se zdravstveni sustavi mogli slomiti pod konstantnim pritiskom izazvanim zarazama”.

Izvješće daje naslutiti da je ta slijepa točka mogla dovesti do toga da su neke destinacije bile slabije pripremljene i samim time manje uspješne u ublažavanju utjecaja koronavirusa.

“COVID-19 nas uči da svugdje postoji nešto što smo previdjeli, čak i kada postoji visoka razina aktivnosti”, kaže Michele Acuto, profesor urbane politike na sveučilištu u Melbourneu.

Izvješće naglašava da se naše shvaćanje sigurnosti zdravstva mora promijeniti kao rezultat pandemije koronavirusa.

Prekretnica?

Istovremeno, Naka Kondo, viša urednica pri Economist Intelligence Unitu i urednica izvješća, napominje da je digitalna sigurnost postala još veći prioritet sada kad su se “poslovi i trgovina preselili u online svijet”, što će morati dovesti do određenih prilagodbi.

“Odgovorni za sigurnost infrastrukture morat će se prilagoditi dramatičnim promjenama u navikama putovanja i mjesta gdje stanovnici koriste usluge; agencije odgovorne za osobnu sigurnost morat će se pozabaviti velikim promjenama u kriminalnim obrascima izazvanim lockdownom”, kaže Kondo.

Izvješće također navodi da je pandemija dovela do “potencijalnih prekretnica u svakom stupu sigurnosti gradova”, što daje priliku gradovima da “ponovno procjene dugoročne opasnosti u procesu kreiranja sigurnih, održivih gradova za život”.

“Poboljšano, holističko razumijevanje urbane sigurnosti daje nadu gradovima koji nisu samo sigurniji u svakom smislu, već i održivija mjesta u kojima je užitak živjeti”, kaže izvješće.

Šest gradova – Amsterdam, Melbourne, Tokio, Toronto, Singapur i Sydney nalaze se među prvih deset otkad se ovo izvješće počelo objavljivati 2015. godine, dok je Kopenhagen u top 10 od 2019.

Foto : Pexels/Ilustracija
Izvor : N1info


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij