Svjetski dan borbe protiv AIDS-a

Prvog dana u mjesecu prosincu obilježava se Svjetski dan borbe protiv AIDS-a, s ciljem da se različitim aktivnostima podigne svjesnost javnosti o HIV/AIDS-u, solidarnost prema oboljelima, ukloni stigma i diskriminacija, ali i skrene pozornost na opasnosti koje donosi rizično ponašanje.

HIV/AIDS u svijetu

Preko 30 milijuna ljudi u svijetu zaraženo je HIV-om. Od tog broja, 2,5 milijuna su djeca mlađa od 15 godina. Ove godine u svijetu je zabilježeno 2,5 milijuna novih slučajeva zaraze HIV-om, a preko 2 milijuna osoba umrlo je od AIDS-a.

HIV/AIDS-a u Hrvatskoj

Prvi bolesnik od AIDS-a u Hrvatskoj je registriran je 1986. godine. U Hrvatskoj je od tada do studenog 2007. godine registrirano 656 HIV pozitivnih osoba, od kojih je 270 oboljelo od AIDS-a. U istom je razdoblju 139 zaraženih umrlo od te bolesti.

Trenutno u Hrvatskoj s HIV-om živi više od 500 osoba, od čega je 145 AIDS bolesnika. Godišnje se registrira oko pedesetak (50) inficiranih HIV-om, u čitavoj zemlji. Radi se o osobama koje su i inače poznate po povećanom riziku od ove infekcije, kao što su to muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima, ovisnici koji uzimaju opojna sredstva iglama i špricama, prodavatelji/ice seksualnih usluga i njihovi partneri.

Iako je broj novooboljelih i inficiranih u Hrvatskoj malen, manji od 15 na milijun stanovnika, HIV/AIDS je bolest od velikog javnozdravstvenog interesa, te se poslovi na suzbijanju i sprečavanju HIV-a u okviru Nacionalnog programa suzbijanja HIV/AIDS-a u Hrvatskoj kontinuirano i intenzivno provode već više od 20 godina. U okviru ovog Programa neprekidno se prati broj oboljelih i inficiranih, analizira epidemiološka situacija u zemlji, provodi se nadzor nad krvi i imunobiološkim lijekovima, nadzor nad hospitalnim infekcijama, organizacija rada na prevenciji i liječenju oboljelih, a povrh svega edukacija čitave populacije i posebno osoba s rizičnim ponašanjima.

U poslovima na prevenciji HIV-a sudjeluju i stručnjaci izvan zdravstva, sociolozi, psiholozi, prosvjetni radnici, pravnici, te nevladine udruge i organizacije, kao i druge inicijative građana. Multidisciplinarni pristup je i temelj Hrvatskog nacionalnog programa za prevenciju HIV/AIDS-a, a donijela ga je Vlada Republike Hrvatske.

U okviru projekta Ministarstva zdravstva “Unapređenje borbe protiv HIV/AIDS-a u Hrvatskoj”, uz sredstva Globalnog fonda, Služba za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo uspostavila je 9 Centara za HIV savjetovanje i testiranje, od čega jedan u vlastitoj ustanovi u Zagrebu, te u Zavodima za javno zdravstvo u Rijeci, Splitu, Osijeku, Slavonskom Brodu, Puli, Zadru i Dubrovniku, kao i u jednoj ustanovi za osobe lišene slobode. Od početka rada Centara obavljeno je preko 10 000 savjetovanja i testirano gotovo 6000 osoba. Savjetovanje i testiranje su besplatni i anonimni.

Svjetski dan borbe protiv AIDS-a - Hrvatska s malim brojem oboljelih

Hrvatska je i dalje zemlja s malim brojem oboljelih od HIV/AIDS-a, a zahvaljujući uspješnoj terapiji lijekovima mnogi s tom bolešću normalno žive pa je dobar dio oboljelih prešao 50 godina života, istaknuo je voditelj Referentnog centra za AIDS Josip Bergovac na današnjoj konferenciji za novinare u povodu Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a, 1. prosinca.

Ove je godine u zagrebačkoj Klinici za infektivne bolesti pregledano ukupno 415 osoba, od kojih terapiju lijekovima uzima njih 338. HIV je dijagnosticiran kod 41 osobe, dok je lani otkriven kod 56 osoba a 2005. je bilo 65 novih slučajeva.

Među oboljelima je i šestero djece, a ove godine je registrirano i jedno novorođenče koje je zarazu dobilo tijekom trudnoće od majke.

Dosad u Hrvatskoj u ovoj godini od AIDS-a nije umrla ni jedna osoba.

Podaci Hrvatskoj zavoda za javno zdravstvo pokazuju da je od prvog slučaja zaraze 1984. do danas registrirano ukupno 656 zaraženih osoba. Bolest se razvila kod 270 osoba, zbog čega je 139 umrlo.

Budući da su 42 posto zaraženih homoseksualci, Bergovac drži da je toj populaciji potrebna bolja prevencija. Osim toga, 39 posto zaraženih su heteroseksualci, najčešće muškarci koji su se zarazili izvan zemlje i potom zarazili svoje stalne partnerice, a 9 posto narkomani.

Hrvatskim bolesnicima na raspolaganju je šest lijekova, no u svijetu ih je danas registrirano dvadesetak.

Nedostaje nekih novih lijekova koji izazivaju manje nuspojava ili se mogu uzimati samo jednom dnevno, a nedostaje i lijekova koji se koriste kada liječenje postojećima nije uspješno, rekao je Bergovac. No, interes za registraciju tih lijekova u Hrvatskoj ne postoji jer je riječ o malom broju oboljelih.

Predsjednik Udruge HU/HIV Tomislav Vurušić upozorio je na još uvijek sveprisutnu stigmu prema oboljelima, zbog čega treba uvesti promjene kojima bi se zaštitili podaci o zaraženima.

Po podacima UN-ova programa za razvoj (UNDP), u svijetu je danas preko 33 milijuna ljudi zaraženih HIV-om. Ove godine je otkriveno više od dva milijuna novozaraženih, a umrlo je preko dva milijuna ljudi.

Najveći porast bilježe istočna Europa i središnja Azija, gdje se broj zaraženih povećao za 150 posto, pa je sa 630.000 porastao na 1,5 milijuna.

Epidemijom AIDS-a pogođeno 33,2 milijuna ljudi

Više od 33 milijuna ljudi u svijetu je serpozitivno ili oboljelo od AIDS-a, pokazuju najnovije procjene UNAIDS-a. Od 33,2 milijuna ljudi u 2007. koji žive s HIV-om, 30,8 milijuna su odrasli, a 2,5 milijuna djeca mlađa od 15 godina. Među oboljelima je 15,4 milijuna žena.

Najviše zaraženih HIV-om, odnosno oboljelih od AIDS-a zabilježeno je u supsaharskoj Africi, 22,5 milijuna ljudi, od kojih 61 posto žena.

Na drugom mjestu je južna i jugoistočna Azija s četiri milijuna, a treće mjesto dijele Latinska Amerika i istočna Europa sa srednjom Azijom s 1,6 milijuna oboljelih u svakom od ta dva područja. U Sjevernoj Americi ima 1,3 milijuna oboljelih, a u istočnoj Aziji 800.000.

Na šestom mjestu su zapadna i srednja Europa (760.000 oboljelih), a na sedmom sjeverna Afrika i Bliski istok (380.000 oboljelih). Na Karibima je 230.000 oboljelih od HIV/AIDS-a, a u Oceaniji 75.000. Prema podacima UNAIDS-a u 2007. bilo je ukupno 2,5 milijuna novozaraženih, od čega 2,1 milijun odraslih i 420.000 djece.

Najviše je novozaraženih u 2007. također u supsaharskoj Africi (1,7 milijuna). Slijede južna i jugoistočna Azija s 340.000 te istočna Europa sa srednjom Azijom (150.000).

Na četvrtom mjestu sa 100.000 novozaraženih je Latinska Amerika. Slijede istočna Azija (92.000), Sjeverna Amerika (46.000), Sjeverna Afrika i Bliski istok (35.000), zapadna i srednja Europa (31.000), Karibi (17.000) te Oceanija s 14.000 novozaraženih.

U svijetu je 2007. umrlo 2,1 milijun oboljelih, odnosno 1,7 milijuna odraslih i 330.000 djece. Od broja umrlih od AIDS-a u 2007. najveću smrtnost bilježi supsaharska Afrika s 1,6 milijuna umrlih. Slijede južna i jugoistočna Azija s 270.000 umrlih, a na trećem je mjestu Latinska Amerika s 58.000 ljudi umrlih od te bolesti. Na četvrtom mjestu, s 55.000 umrlih, nalazi se istočna Europa sa srednjom Azijom.

U istočnoj Aziji ove su godine od AIDS-a umrle 32.000 ljudi, u sjevernoj Africi i Bliskom istoku 25.000, u Sjevernoj Americi 21.000, u zapadnoj i srednjoj Europi 12.000, na Karibima 11.000 a u Oceaniji 1200 ljudi.

Spolnu bolest ima trećina testiranih homoseksualaca

Od 360 homoseksualaca, 4,5 posto pozitivno na HIV, 10,6 na sifilis, 13,2 na gonoreju

ZAGREB - Razina zaraženosti HIV-om među populacijom spolno aktivnih mlađih homoseksualnih muškaraca na području grada Zagreba doseže razinu epidemije u zemljama zapadne Europe, pokazalo je prvo sustavno istraživanje o spolno prenosivim bolestima među homoseksualcima, koje je na području hrvatske metropole provođeno krajem prošle godine.

Od 360 testiranih muškaraca, njih 4,5 posto bilo je zaraženo HIV-om, a 10,6 posto ispitanika bilo je pozitivno na sifilis. Posebnost ovog istraživanja, osim rezultata, bio je i način provođenja jer je prvi put na području Hrvatske upotrijebljena tzv. RDS metoda (respondent-driven sampling) koja se upotrebljava u populacijskim istraživanjima HIV-a u Sjevernoj i Južnoj Americi, Aziji i Africi.

- Kako bismo počeli istraživanje, najprije smo identificirali početnih deset ispitanika, a svakome od njih podijelili smo tri kupona. Nakon što bi obavili testiranje, njihova je zadaća bila da kupone dalje podijele pripadnicima MSM zajednice (muškarcima koji imaju spolne odnose s muškarcima) i time ih pozovu da se i oni testiraju.

Tijekom tri i pol mjeseca testirali smo ukupno 360 muškaraca, a dobiveni rezultat, zahvaljujući ovoj metodi, u dobroj mjeri odgovara stvarnoj slici pojave spolno prenosivih bolesti među tom skupinom - objasnila je liječnica Ivana Božičević koja je provodila istraživanje zajedno s prof. dr. sc. Josipom Begovcem i drugim kolegama iz Klinike za zarazne bolesti, udruge HUHIV i Iskorak.

Prema rezultatima, gonoreja je identificirana kod 13,2 posto muškaraca, a kako pokazuju dosadašnja istraživanja, te su infekcije u većini slučajeva bez simptoma.

- Bitno je napomenuti da se sifilis, gonoreja i ostale spolno prenosive bolesti mogu prenijeti i oralnim spolnim odnosom - napomenula je Ivana Božičević. Dodala je kako Hrvatska ima šansu da se epidemija HIV-a održi na niskoj razini, a to se može postići povećanim testiranjem osoba koje su izložene riziku, testiranjem na spolno prenosive bolesti, upotrebom kondoma i smanjenjem broja partnera.

Također treba ukloniti barijere u našem zdravstvenom sustavu, koje obeshrabruju populaciju MSM da traži pomoć. Istraživanje su proveli Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar”, Medicinski fakultet u Zagrebu, Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” te udruge Iskorak i HUHIV, a sredstvima Globalnog fonda financirali su ga Ministarstvo zdravstvo i socijalne skrbi te UNDP.

MSM čini 42 posto svih HIV pozitivnih

MSM populacija čini 42 posto ukupnog broja HIV pozitivnih osoba u Hrvatskoj, što znači da oni nose najveći teret HIV infekcije. - Bitno je upozoriti muškarce kako bi bilo dobro da znaju HIV status svog partnera. Nadamo se da ćemo ovakvo istraživanje moći za godinu dana ponoviti kako bismo usporedili rezultate - napomenula je Ivana Božičević.

HIV se prenosi i oralnim seksom

Znanstvenici su opovrgnuli ustaljeno mišljenje kako se HIV može prenijeti oralnim seksom jedino ako je usna šupljina ozlijeđena.

Nakon 25 godina istraživanja američki znanstvenici otkrili su da se virus HIV-a prenosi oralnim seksom s inficiranim partnerom i ako u usnoj šupljini nema ozlijeda.

Utvrđeno je da ljudska slina ima izrazito jako antivirusno djelovanje. Zbog toga se ljudi neće zaraziti HIV-om ako piju iz iste čaše s oboljelom osobom ili čak ako se s njom ljube. Ljudi, kao i većina životinja, instinktivno poližu ranu kako bi ju primarno dezinficirali zahvaljujući antivirusnim svojstvima sline.

Posljednje istraživanje nacionalnog zdravstvenog instituta daje razumno objašnjenje prijenosa HIV virusa oralnim seksom. Na krajnicima se nalaze molekule receptora CXCR4 koji pomaže virusu HIV-a da zarazi obližnje stanice i prenese genetski materijal u ljudski organizam.

Najnovije činjenice govore o važnosti korištenja kondoma ne samo kod vaginalnog i analnog nego i kod oralnog seksa.

Izvor: www.aids.hr


KOMENTARI:
(Da bi ste mogli komentirati morate biti prijavljeni na Facebook.)


 

 
 


 



Copyright © 2022. Portal grada Kaštela. Sva prava zadržana.
Kastela.org koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog iskustva, saznaj više...

hrcsenfrdehuitnoplsksl